nedjelja, 13. siječnja 2019.

Panama- Panama city i Panamski kanal

9.1. Panama city
Oko 7 ujutro slijećem u Panama city, Tocumen zračnu luku,i za sad ide sve ko po loju, zahaklam na stanici busa nekog dečka da me provuče na svoju metro karticu i za 25centi se vozim do grada, zapravo zabadav jer dragi dečko nije htio uzeti novce. Taxi je tražio oko 35usd, na izlazu iz aerodroma, a vani na cesti 20usd, možda bi dao i za manje. Al sad počnje slow motion prvo bus vozi do grada sat i pol, onda zapinje na cesti jer je neka komemoracija za ljude stradale na izgradnji Panamskog kanala, to je duga povorka ljudi zbog koje su zatvorili cestu, pa je bus još stajao 20tak minuta dok nisu prošli. Napokon stižem na Albrook glavni busni kolodvor, i tražim šalter da kupim kartu za noćni bus za Bocas del Toro, skupinu otoka na sjeveroistočnoj obali Paname, karipska strana. Šalter ne radi, kada će netko doći, ne znamo, već je dugi red ispred. Iskoristim vrijeme da potražim mjesto gdje mogu ostaviti ruksak dok idem istraživati grad, ali žena na informacijama kaže da tone postoji na ovom kolodvoru, već lagano nadrkana tražim na internetu blog jedne cure koja je tuistu torturu prošla i napisala gdje se mogu ostaviti stvari. Uspjevamnadrugom kraju kolodvora naćitipa koji čuva stvari ali do pol 6, znači da se moram ranije vratiti i da neću imati baš vremena za razgledavanje grada jer je već prošlo 12h. I dalje nikog nema na šalteru, sad sam već debelo nervozna jer ne znam kaj da radim, ak odem ne želim se vratiti kasno i skužit da su rasprodali karte. Čekam još, usput kupujem metro karticu da se mogu voziti busevima po gradu za sitne pare, košta 2usd, i još sam napunila 5usd za vožnje. I dalje nikog na šalteru, sad mije već dosta satima obitavam na kolodvoru i ne mogu ništa, odlučujem ostaviti prtljagu i ipak otići. Frajer traži 4usd za to,  vidim da će ova Panama biti skup sport i već mi se ne sviđa. Ljudi neljubazni, nema nikakvog reda, nema informacije, skupo i deru na svakom ćošku.
 Na odlasku još škicnem na šalter i otvorio se, u pol 14h!!!!
Još čekanja u redu al bar imam kartu v žepu za cca 35usd bus i brod. Odem potražiti bus za kanal, za dokove Miraflores, sretna kaj imam metro karticu, kad veli žena da bus ide za sat vremena, e tu me presavine do kraja, sjedam u taxi i tražim da me vozi na kanal, mislim za 8usd. Bar ću vidjeti kanal. Ulaz je 20usd, ali sam čitala da tražiš da ti daju ulaznicu samo za restoran, koja se ne plaća a vidi se sve isto kao sa platforme samo nemaš vodiča i ne ideš u muzej izgradnje kanala. preživjeti ću i bez toga. Pitala me jel imam rezervaciju u restoranu, ja kažem naravno i voila...dobila sam kartu za restoran i narukvicu, popila limunadu za 3usd i gledala divovske brodove kako prolaze ustave. Svakom brodu treba cca pol sata da prođe, a prolaze po dva broda istovremeno. Baš sam željela vidjeti kanal i želja se ostvarila. Kanal je izgrađen 1914.g., pod upravom SADa  i tako je i bio do 1999.g. kada se vratio pod panamsku upravu, ali su Amerikanci zadržali pravo da ponovno zatraže upravu kad god žele. Prvi neuspješni pokušaj gradnje bio je 1880.g. pod francuskom vlasti, i tada je poginulo 22000 radnika, uglavnom od malarije i žute groznice. !904, Amerikanci od francuza kupuju opremu i iskop i nastavljaju gradnju kanala. Dobili su od Paname upravu nad kanalom, nakon što su Panami pomogli da se oslobodi od kolumbijske vlasti. Kanal je dug 81,6km, a širok od 91 do 350m, a dubok 13,7m, nalazi se na sustavu jezera Gatun, i ima tri ustava. Dnevno kroz njega prođe oko 40 bodova.
Sad već kužim da niš od mojeg korištenja metro sistema i kartice, pa skačem odmah u taxi i za 10tak dolara se vozim u Casco Viejo ili stari dio grada. Panama city  ima dvije stare jezgre  Panama Viejo i Casco Viejo.
Malo povijesti grada, grad Panamu je osnovao Španjolac Pedro Arias Davila 1519.g. nekih 10-ak km istočno od sadašnje gradske jezgre, tzv. Panamá Viejo ("Stara Panama"). God. 1671. ga je uništio engleski gusar Henry Morgan, nakon čega je obnovljen jugozapadno od Starog grada, na današnjem položaju. U međuvremenu su oko stare jezgre građene u stilu španjolskih kolonizatora podigao moderan grad koji je 1903. godine proglašen za glavni grad države. Grad je koncem 19., a osobito u 20. stoljeću doživio ogroman gospodarski procvat. Rastao je zahvaljujući svom geografskom položaju na prevlaci Paname, ali je veliki značaj dobio tek otvaranjem  Panamskog kanala 1914.g.Trenutno, grad raste zbog pojačane imigracije, ali i špekulacija nekretninama, a možda i pranjem novca kolumbijskih narko dilera. ima oko 880 000 stanovnika, šire gradsko područje oko 1,5 milijuna. Središte je bankarstva i trgovine pa gradom dominiraju velebna zdanja nebodera koja su središta svjetskih banaka, i pomalo mi liči na MIami sa svom tom silom nebodera. Stara jezfgra, Casco Viejo se obnavlja i zgrade su lijepo uređene, s novom fasadom, ali nije ni blijeda slika kolumbijskih gradova. Sve mi se čini nekako isfrizirano, dotjerano, bez pravog  izvornog štiha, nekako je amerikanizirano, a i ljudi su nekak otuđeni kao i u ostatku kapitalističkog svijeta..nema srdačnosti ni topline, ni veselja...baš se vidi da mi nije sjela Panama. Bauljam gradom, sad već gladna, a cijene klope da se smrzneš , ispod 15usd nema niš, a uličnih prodavača s hranom nema. Nađem napokon kod neke Kineskinje hranu za 5usd, sasvim solidnu, meso u saftu, riža, povrće...al ne služi alkohol danas jer je ta komemoracija za stradale na kanalu. Jbmti...baš ga pogodim prstom u drek, ni u dućanu ne prodaju danas pivo. Uglavnom nakupujem u dućanu hranu, čini se to će mi biti ovdje svakodnevna realnost, hrenovke i putar i pekmez iz dućana. i nakon razgleda, u kojem uopće nisam bila nekaj oduševljena..idem natrag na autobusni kolodvor...taxijem, naravno. Nisam pol tog stigla vidjeti kaj sam se nadala da budem, Panama Vieja, niš...destilerija ruma, nula bodova, Amador causeway cesta koja spaja tri otoka, po kojoj Panamci jogiraju, šetaju...isto mi umaklo. Možda bi to popravilo dojam, al za sad nemam neku želju vratiti se u ovaj grad ponovno.
Panama iz aviona


Panama iz busa

neboderi

Miraflores docks i ustavi

Miraflores docks, punjenje ustava

Panamski kanal i remorkeri koji vuku brodove

moi

stiže veliki drob, kruzer

i još jedan, teretni...s kontejnerima

sad su oba broda u kadru

ekipa s kruzera maše

pacifička strana kanala


prošao kruzer

strana prema Atlantiku i Gatun jezeru, prema San Miquel dokovma

plan grada Casco viejo

Casco Viejo


                                                               Casco Viejo
Casco Viejo


                                         Casco Viejo, lijepo uređeno al sve nekako sterilno
novi dio grada

Casco Viejo

Casco Viejo

napokon malo života, al nema hrane na tim štadoima

malo otužnog naslikavanja

Casco Viejo

Casco Viejo

Casco Viejo

Casco Viejo

Casco Viejo

Casco Viejo


Casco Viejo


Casco Viejo


                                                                        Casco Viejo
Casco Viejo

Casco Viejo

Casco Viejo

utorak, 8. siječnja 2019.

Kolumbija- Cartagena


7.1. Cartagena
Umjesto u 19h, dolazim u Cartagenu iza 21h, uzimam taxi do airbnb smještaja u Getsmani dijelu i šetam do trgića Trinidad, kamo me moj domaćin uputio, mjesto gdje se okuplja ekipa, puno štandova s hranom, dućana i restorana. Ubadam klopu na cesti i pivu iz dućana i sjedim na zidiću baš kao i lokalna ekipa. Ulični svirači pjevaju na trgu, neki danceri čagaju...živahno. Još malo šetnje do starog grada i natrag na spavanac. Ovdje se osjeća da sam u tropima, teška sparina i vrućina.

8.1. Cartagena
Ujutro slažem plan, razgledavanje starog grada, pa kupanjac pa free tour u 16h.  Smještaj mi je super jer je blizu pitoresqni kvart Getsmani i stari grad. Za čas sam na ulazu u stari grad. malo povijesti Cartagene de Indias.  Cartagena je glavni i najveći grad departmana Bolivar na karipskoj  obali Kolumbije. Grad ima oko milion stanovnika, po čemu je bio peti grad u Kolumbiji. Španjolci su osnovali grad 1. lipnja 1533. godine i nazvali ga prema lučkom gradu Cartagena u Španjolskoj. Od tada je grad imao ključnu ulogu u razvoju cijelog područja tijekom ranog kolonijalnog doba.
Zaljev koji je danas u središtu grada su još od 4000. pr. Kr. naseljavale različite kulture indijanaca (tzv. kultura Puerto Hormiga). Dana 1. lipnja 1533. godine Madrileño Don Pedro de Heredia je osnovao Cartagenu de Indias na obalnom malenom otočju u Karibima. Smješten u zaljevu Darien, 100 km zapadno od ušća Rio Magdalena, Cartagena je iskoristila prednosti svog smještaja s nizom otočića odsječenih od kontinenta uskim prolazima i nizom uvala koje su nudile dobra sidrišta, te uskim kanalima koji su predstavljali odličnu prirodnu obranu. Sljedeće stoljeće je Cartagena bila luka iz koje se transportiralo ukradeno srebro i zlato južnoameričkih Indijanaca i transportiralo u Španjolsku. Cartagena se obogatila i izgrađene su mnoge palače, vrtovi, samostani i crkve, u mješavini katalonskih i andaluzijskih stilova.
Grad se oduvijek smatrao ključnim kao luka za ulazak uAnde, te su ga više puta opsjedali francuski i engleski pirati. God. 1586., najpoznatiji vojni inženjer španjolske krune, Bautista Antonelli, zadužen je za utvrđivanje grada. Njegov rad je konačno dovršen u 17. stoljeću, čime je Cartagena postala neosvojiva utvrda koja je uspješno odupirala napadima sve do 1697. godine kada je francuska ekspedicija flote iz Bresta, na čelu s admiralom Jean Bernardom i piratima opljačkala Cartagenu
U 17. i 18. stoljeću grad je bio središte trgovine robovima. U 18. stoljeću dodane su nove utvrde i malo po malo gradom su dominirale utvrde. Danas su utvrde pod zaštitom UNESCOa.
 1741., brojnije snage britanskog admirala Edvarda Vernona opsjedale su grad ali nisu mogle slomiti otpor malobrojnih branitelja grada. 
   Zaštićen snažnim sustavom fortifikacija grad je nastavio rasti u 18. i 19. stoljeću. Kolonijalni plan iz 16. stoljeća prikazuje strog sustav prostornog uređenja podijeljen u tri četvrti koje odgovaraju društvenoj podjeli: San Pedro, San Diego i Gethsemani. Stari grad čuva sve čari kolonijalnog razdoblja sa svojim uskim ulicama uokvirenim zgradama s lijepim vratima i istaknutim balkonima. Ulaz Puerta del Reloj je bio glavni prolaz kroz gradske zidine od kojega se pristupa na trg Plaza de los Coches gdje se nalazilo trgovište robovima. Četvrt San Pedro, gdje su boravili plemići i uglednici grada, još uvijek čuva spomenike visoke kvalitete kao što su Katedrala (1575.-1612.), crkva i samostan San Pedro Claver, Crkva sv. Dominika (Santo Domingo) i zgrade koje su nekoć pripadale samostanu San Diego. U palači Inkvizicije, lijepoj zgradi s veličanstvenim unutarnjim vratima u baroknom stilu, Sud Svetog ureda osuđivao je čarobnjaštvo i heretičku djelatnost. Danas je ova kuća povijesni i arheološki muzej, Palača Vlade i dom Marquia de Valdehoyos.
Četvrt San Diego na sjeveroistoku je bilo mjesto gdje su živjeli trgovci i obrtnici srednje klase, dok se na jugozapadu, na malom otoku koji se polako postao priključen na kopnu, nalazi četvrt Gethsemani u kojemu je živio obični puk.
  Grad je prezanimljiv za istraživanje, ulice sa kolonijalnim kućama u živopisnim bojama, balkoni u španjolskom stilu, brojne palače i crkve... vrijeme je proletilo. Mali odmor u Parque Bolivar, neka klopica kod uličnih prodavača gableca, pa juhica, pa sok, pa slajo...i uz put šoping ...sjedim na klupici a ekipa dolazi sa nakitom, pa šeširima, pa majcama, pa torbice...zajebancija i cjenkanje, najbolji i najzabavniji šoping ikad. Lagano sam već umorna od hodanja, detour u dućkas po pivu i pravac plaža. plaža ne baš iz snova, sivi pijesak, mutno more...ali napokon plaža. Skidanje i kupanjac...i zajebi turu free razgledavanja svodičem u 16 h, sad samo chillanje. 



Plaza Trinidad

Plaza Trinidad, Gethsmani

Plaza Trinidad


Ulaz Puerta del Reloj

trg Plaza de los Coches gdje se nalazilo trgovište robovima

old town


Cartagena

dio luke

teatro Colon

teatro Colon

iguane u parque de Centenario

iguane

iguane

vjeverica

Ulaz Puerta del Reloj


                                   trg Plaza de los Coches gdje se nalazilo trgovište robovima
trg Plaza de los Coches 


trg Plaza de los Coches 




plaza de la Aduana

plaza de la Aduana, žene prodaju voće odjevene u tradicionalnu odjeću iz vremena trgovine robovima

plaza de la Aduana, tu je bila carina nekad

plaza de la Aduana


                                                            plaza de la Aduana
samostan San Pedro Claver



samostan San Pedro Claver


zidine, duge oko 11km,  stari topovi i dalje stoje na njima

museo naval

old town

zidine

old town

old town

tić napušteni, al se bori ko tigar

i navečer je još bio živ, stisnul se kraj zida, vidim da ga hrane, najrađe bi ga uzela doma

ulice starog grada

old town

old town


žene prodaju voće






katedrala Santa Catalina

Parque Bolivar i u pozadini palača inkvizicije


katedrala i slike kolumbijskog umjetnika

old town

old town


old town





vrata

rasta bajk

city walls

zidine

zidine

plaža

plaža

Nakon dobrog odmora i kupanjca, idem do Castello de san Felipe de Barajas, utvrde građene u 16.i 17. stoljeću. šetnja do tamo je kraj mangrovih šuma, taman dolazim tamo na zalazak sunca, sve je kak treba, sve je tu i sretna sam. Uživam u trenutku. 
Vraćam se kroz Getsmani, kraj šarenih kuća, salsa barova, i sjedam u neki restoran na klopicu, naručujem konjetinu i skoro lomim zube na tom komadu mesa, al zato su im kokteli bili vrh. Utješno. zadnja noć u Kolumbiji, imam let rano ujutro za Panamu. Tako mi je dobro sjela Kolumbij, nisam bila sigurna kako će mi se svidjeti, ali bio je to pun pogodak, predivna zemlja, gradovi s bogatom povijesti, umjetnosti i kulturom, još ljepša priroda, koju sam samo malo zagrebala, a osjećam da ima još tako puno za istražiti i vidjeti, i sve je veselo i vedro, ljudi su srdačni i pristupačni, nisam osjećala nesigurnost ni u jednom trenutku,upozoravali su me po kolodvorima da zatvorim torbicu i pazim na đepare, ljubazni su i dragi. I sve je jeftino, i smještaj i hrana, i vožnja, nekako su socijalno osjetljivi, iako to nisam očekivala, i sretni su. I ja sam sretna, baš mi je lijepo.

mangrove


                                           Castello de san Felipe de Barajas
Castello de san Felipe de Barajas

Getsmani

Getsmani

Getsmani

Havana club, mjesto za salsu

neki plesači

old town

trebao je početi koncert ali sam bila preumorna čekati

old town